Bayer Veterina AnimalHealth - Borelioza (Lajmska bolest)

Bayer Veterina AnimalHealth / Društvene životinje / Psi / Bolesti / CVBD / Borelioza (Lajmska bolest)

Borelioza (Lajmska bolest)

Slika 1: Borrelia burgdorferi

Etiologija

Borrelia burgdorferi (slika 1) je bakterija reda Spirochetales.

Kompleks Borrelia burgdorferi ''sensu lato'' sadrži druge patogene bakterije koje su patogene za čovjeka i druge životinje: Borrelia burgdorferi ''sensu strictu'', Borrelia afzeli i Borrelia garinii. Kompleks Borrelia burgdorferi ''sensu lato'' je odgovorna za lajmsku bolest u pasa i čovjeka. Stvarna patogenost za psa s Borrelia afzeli i Borrelia garinii još je uvijek predmet rasprave. Druge vrste Borrelia bile su indetificirane kod ljudi i krpelja vektora: njihova patogenost kod pasa nije opažena. Velika različitost vrsta mogla bi objasniti dijelomice načine na koje se manifestiraju infekcije i bolest u psa.

Vektor

Boreliozu prenose krpelji roda Ixodes. Za razliku od Ripicephalus sanguineus, Ixodes ricinus pronalazi svoje prirodno stanište u šumi i ruralnim područjima, i ima veliku sposobnost prihvaćanja na različite domaće i divlje životinje i čovjeka. U zemljama sjeverne Europe sve više se navodi veća prilagođenost Ixodes ricinus urbanim sredinama.

Patogeni uzročnik se prenosi preko krpelja. Nimfe su također inficirane; transovarijalni prijenos ne smatra se važnim načinom za održavanje infekcije u krpelju. Prirodni nosioci Borrelia su mali divlji glodavci koji su i glavni rezervoari. Bakterije ulaze u kožu domaćina i prenose se u regionalne limfne čvorove i raznose se po cijelom organizmu. Bakterijemija je oskudna zbog čega se smatra da su kliničke manifestacije posljedica nepravilnog imunosnog odgovora.

Nije precizno poznato vrijeme potrebno da krpelj za vrijeme uzimanja krvnog obroka uspije prenijeti bakteriju na domaćina kralježnjaka. Smatra se da krpelj treba ostati pričvršćen najmanje 24 sata da bi došlo do prijenosa Borrelia burgdorferi, no nedavno je evidentirano da krpelji kod kojih je sisanje krvi prekinuto ili su bili uznemireni također mogu prenijeti infekciju za manje od 16 sati.

Slika 2: Akutna šepavost kod psa s boreliozom

Klinička slika

U zemljama gdje su zabilježeni klinički slučajevi lajmske bolesti u pasa, visok je postotak zaraženih osoba ali se ne razvijaju klinički simptomi. Prva klinička manifestacija koja se na žalost rijetko kada uoči je kožni osip koji je često prolazan na mjestu uboda krpelja. Takva manifestacija je često opisana kod čovjeka s progresivnim širenjem na mjestu uboda ili drugim dijelovima tijela gdje se pojavljuje prstenasto crvenilo na koži. U prirodnim uvjetima nije poznato vrijeme inkubacije; eksperimentalno protutijela se pojavljuju nakon 4-6 tjedana od infektivnog uboda a klinički simptomi se razviju unutar 5 mjeseci. Najčešće navedeni simptomi su: povišena tjelesna temperatura (ponekad s prekidima), šepavost (zahvaćeni su jedan ili više zglobova, slika 2), limfadenopatija i opća slabost.

Karakteristično je da šepavost može proći spontano (u većini slučajeva) nakon 3-4 dana i ponovno se pojaviti 2-3 puta svaka 2-4 tjedna. U rijetkim slučajevima su opisane neurološke smetnje.

Nisu zabilježene hematološke i biokemijske promjene indikativne za lajmsku bolest. Kod nekih pasa se može dokazati proteinurija, kao posljedica oštećenja glomerula.

Dijagnoza

• Indirektni imunofluorescentni test (IFAT) ili ELISA za dokazivanje protutijela anti- Borrelia burgdorferi u serumu korisni su samo u prisutnosti kliničkih simptoma koji se navode kod lajmske bolesti (povišena tjelesna temperatura, povremena šepavost, kožni osip). Ovi testovi se smatraju pouzdanima, ipak su nedovoljni za definitivnu dijagnozu. Protutijela mogu biti prisutna godinama, kako kod životinja izliječenih spontano tako i onih podvrgnutih antibiotskoj terapiji.

• Western imunoblotting je jako specifična tehnika, radi se u specijaliziranim laboratorijima u svrhu istraživanja za potvrdu seropozitivnih rezultata dobivenih s IFAT ili ELISA.

• Bakterijska kultura radi se samo u specijaliziranim laboratorijima za potvrdu definitivne dijagnoze, od bioloških uzoraka (koža, tekućina ili sinovijalne membrane). Nedostatak je u tome što zahtijeva specijalne selektivne podloge i vrijeme rasta je jako dugo (6-8) tjedana.

• PCR: za identifikaciju DNA bakterije iz različitih uzoraka tkiva. Ova metoda je veoma specifična i osjetljiva obično upotpunjena s prije navedenim tehnikama.

Za diferencijalnu dijagnostiku važno je razlikovati granulocitnu anapalazmozu, erlihiozu i hepatozoonozu.

Prevencija liječenje

Psi bi trebali biti preventivno tretirani protiv krpelja prije početka sezone rizika (od kraja veljače ili početka ožujka), preferirajući proizvode koji se dobro podnose, koji imaju dugo trajanje ( Kiltix ) i koji sadrže djelotvorne repelente protiv krpelja ( Advantix ). Tretiranje pasa bi se trebalo ponavljati u cijelom razdoblju rizika, sve do kraja rujna ili kraja studenoga što ovisi o području.

Nakon što je pas bio u zoni rizika važno ga je dobro pregledati. Dijelovi tijela koje krpelji preferiraju za uzimanje krvnog obroka su prepone, pazusi, glava i prsni koš. Budući da nije poznato vrijeme prijenosa uzročnika tijekom uzimanja krvnog obroka važno pravilo je što je moguće prije vrlo pažljivo odvojiti krpelja s psa i ne ostaviti usni aparat zaboden u koži domaćina. Nužno je upotrebljevati isključivo pincete, napraviti rotirajući pokret s pincetom i pri tome paziti da se pretjerano ne pritisne abdomen krpelja.

Do danas postoji 6 vakcina na svjetskom tržištu, neke od ovih također su dostupne u Europi. Takve vakcine obično sadrže antigene površinskih proteina. Njihova djelotvornost nije pouzdana niti apsolutna, s obzirom na prisutnost različitih "vrsta gena" u Europi i na osnovu njihovog posebnog mehanizma djelovanja (interferencija prijenosa bakterije iz crijeva krpelja u slinske žlijezde) koji predviđaju povišene količine i stalnu prisutnost protutijela u krugu.

Antibiotska terapija može biti promjenljiva što ovisi od slučaja do slučaja a vezana je na brojne čimbenike. Antibiotik izbora je Doxiciklin 10 mg/kg tijekom 30 dana.

Psi ostaju asimptomatski nosioci bakterije također nakon uspješne terapije. Pri primjenjenim preranim antibiotskim terapijama nakon izlaganja krpelju (profilaksa) može se maskirati pojava protutijela i u tom slučaju je dijagnosticiranje otežano. Pregledom psa izloženog krpeljima klinički simptomi koji se mogu pripisati lajmskoj bolesti su (povišena tjelesna temperatura, povremena šepavost), u odsutnosti hematoloških i biokemijskih promjena – jako je važan izgled - kliničar treba potvrditi dijagnozu u specijaliziranim centrima za bolesti koje se prenose vektorima člankonošcima.

Zoonotsko značenje

Pas nije aktivan rezervoar za čovjeka i ne odlaže bakterije u vanjskoj sredini. Naprotiv, kao i kod brojnih drugih bolesti koje se prenose krpeljima seroprevalencija u psa je korisna za utvrđivanje prisutnosti bakterije u jednom određenom području. Kod čovjeka je ponekad bolest jako teška s početkom koji ukazuje na gripu ali s veoma ozbiljnim komplikacijama na zglobovima, neurološkim i srčanim.


Popis veterinara
Veličina fonta
- 1 2 3 + Veličina fonta

klik za prilagodbu

Pretraga
Advantix
Foresto

http://bayer-veterina.hr/scripts/pages/hr/drustvene_zivotinje/psi/bolesti/cvbd/borelioza_lajmska_bolest.php Copyright © Bayer d.o.o. Hrvatska